Baviti se poljoprivrednom proizvodnjom u vrijeme klimatskih promjena jako je težak i neizvjestan zadatak. Kada na sve to dodate i uticaj ljudskog faktora i visokih cijena repromaterijala za obradu zemlje, sve postaje još mnogo teže.
Prostor Dubravske visoravni, koji zauzima dio čapljinske opštine s lijeve obale rijeke Neretve, te susjedne dijelove opština Stolac i Mostar, već je decenijama bio poznat još u bivšoj Jugoslaviji kao “Kalifornija“, što se nastavilo i u Bosni i Hercegovini.
Uticaj mnoštva faktora
Međutim, u posljednje vrijeme zbog sve većeg uticaja ogromnog broja faktora, ova nekada bogata sredina s poljoprivrednim proizvodima voća i povrća, koje su se mjerile u desetinama hiljada tona, polako gubi svoj primat.
Klimatske promjene (rani mrazevi, suše…), sve veći broj starijeg stanovništva koje nije u stanju (samo) obrađivati zemlju, nelojalna konkurencija sa mnogo jeftinijim uvoznim proizvodima kojima proizvodi s ovog područja teško mogu konkurisati, dovela je poljoprivredne proizvođače s Dubravske visoravni u nezavidan položaj.
Mnogo više neobrađene zemlje
Činjenica da su do samo prije nekoliko godina na području Dubravske visoravni postojale dvije zadruge koje su izvozile svoje proizvode u EU, poput krompira koji se u hiljadama tona izvozio u Norvešku ili breskvi koje su završavale u supermaketima širom Rusije, ostaće sve su prilike samo lijepa uspomena.
Lokalni proizvođači, iako s vremena na vrijeme nagrađivani novčanim poticajima od strane kantonalnih vlasti, navode da nešto takvo neće biti dovoljno za njihov opstanak, upozoravaju da će za par godina biti mnogo manje zemlje na Dubravskoj visoravni koja će se obrađivati u odnosu na neobrađenu, što se nikada do sada nije desilo na ovom području.
Pratite nas putem aplikacije za Android, kao i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Za svako prenošenje sadržaja vijesti potrebno je zatražiti odobrenje - kontaktirajte nas.
