Smanjenje potrošnje mesa i mliječnih proizvoda u najbogatijim državama svijeta smanjilo bi emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede za više od 60%, uz poboljšanje zdravlja stanovništva, pokazalo je istraživanje objavljeno u naučnom magazinu “Nature Foods”.
“Smanjenje potrošnje mesa bi također “oslobodilo” zemljište za druge usjeve i pošumljavanje, što bi značajno opustilo ekosisteme i povećalo sigurnost hrane u cijelom svijetu”, napominje Martin Bruckner, profesor na Ekonomskom univerzitetu u Beču (WU) i jedan od autora studije.
Jasno vidljive promjene
Ovo “oslobađanje zemlje” mogli bi da umanji zagađenje u nivou od oko 100 milijardi tona CO2, što bi pomoglo u postizanju cilja ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, dogovorenog na nedavnoj konferenciji “COP26” o klimatskim promjenama.
Studija pod nazivom “Promjena ishrane nacija s visokim dohotkom može dovesti do dvostruke klimatske koristi” istražuje uticaj takozvane zdrave globalne prehrane na okoliš u 54 razvijene zemlje. Zdrava, planetarna ishrana je opisana kao prvenstveno biljna, sa manjom potrošnjom životinjskih proizvoda, šećera i zasićenih masti.
Prilagođavanje proizvodnje
Iako proizvodnja povrća također doprinosi globalnom zagrijavanju, autori studije nude nekoliko strategija kako bi ga učinili ekološki prihvatljivijim. “Najjednostavnija i najočitija mjera za smanjenje emisije stakleničkih plinova je smanjenje glavnih izvora, odnosno stoke (posebno goveda), proizvodnje riže i klimatskih promjena uzrokovanih korištenjem zemljišta“, objašnjava Bruckner.
“Primjena ovih mjera ograničena je aktuelnim poljoprivrednim politikama EU, koja je najveći svjetski izvoznik svinjskog mesa, među kojima se najviše ističu Njemačka, Španija i Francuska. Ako ove zemlje ne smanje proizvodnju i ne prepoznaju ozbiljnost situacije, svijet neće uspjeti da ograniči globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni Celzijusa”, posebno je podvukao Bruckner.
Postoji samo jedno rješenje
“Ili će zapadne države kontrolisano smanjiti potrošnju mesa, ili će prije ili kasnije klimatske promjene smanjiti globalnu proizvodnju hrane i natjerati nas sve da smanjimo potrošnju”, rekao je.
Spriječavanje klimatske katastrofe će zahtijevati promjene u našim životnim stilovima i ekonomijama, poput kupovine lokalnih proizvoda i postavljanja solarnih panela na krovove zgrada”, zaključuje koautor studije.
Pratite nas putem aplikacije za Android, kao i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Za svako prenošenje sadržaja vijesti potrebno je zatražiti odobrenje - kontaktirajte nas.
