Provjera identiteta skeniranjem prsta ili lica postala je uobičajena za mnoge korisnike. Većina već koristi biometrijsku autentifikaciju za otključavanje telefona, otvaranje vrata i pokretanje automobila ili upravljanje bankovnim računom. Osim toga, neki uređaji mogu prepoznati glas, kao i pratiti način mirovanja, otkucaje srca i disanje.
U takvim okolnostima postavlja se pitanje koliko je sigurna ova vrsta lične identifikacije. Kako bi to shvatili, “ESET“-ovi stručnjaci iz oblasti zaštite od kibernetskog kriminala i digitalnih prijetnji ispitali su različite vrste biometrijske provjere autentičnosti, kao i prednosti i nedostatke korištenja svake od njih.
Apple i Android
Mnoge države već odavno koriste otiske prstiju prilikom izdavanja ličnih karti ili pasoša, kao i za turističke vize. Osim toga, vladine agencije dugo koriste biometrijske podatke za identifikaciju kriminalaca i rješavanje zločina. Iako se ova tehnologija koristi već duže vrijeme, najveću popularnost je stekla nakon izlaska novog Apple pametnog telefona s ovom funkcijom 2013. godine.
Međutim, trenutno se senzori otisaka prstiju aktivno koriste na Android telefonima. Različiti brendovi imaju različite pristupe svojim modelima. Senzori mogu koristiti svjetlo za stvaranje slika na otisku ili ultrazvučni reflektirajući puls nečujnog zvuka s prsta.
Digitalni ključ
Iako je prepoznavanje otiska prsta prilično sigurna metoda autentifikacije, sve ovisi o pouzdanosti uređaja koji koristite. Što se tiče zaštite podataka, većina velikih proizvođača kao što su Apple, Google ili Samsung pohranjuju otisak prsta korisnika lokalno, a ne online.
Na taj način, kada koristite otisak prsta za prijavu na uslugu ili račun na svom telefonu, aplikacija će primiti samo digitalni ključ, ne i vaše biometrijske podatke.
“Kalup” otiska prsta
Upravo iz svih navedenih razloga biometrijska provjera autentičnosti je zgodna, ali ova metoda provjere identiteta također stvara nove izazove privatnosti i sigurnosti. Iako ova tehnologija može zamijeniti potrebu za stvaranjem dugih i složenih šifri, ona također dolazi sa rizikom od krađe identiteta.
Konkretno, hakeri mogu pristupiti informacijama i prodati ih napadačima koji mogu, na primjer, stvoriti kalupe vaših otisaka prstiju i koristiti ih za pristup vašem domu ili uređajima bez vašeg znanja ili pristanka.
Dakle, iako sve nove tehnologije imaju različite mogućnosti razvoja u budućnosti, vrijedno je već danas brinuti o vlastitoj sigurnosti i privatnosti.
Pratite nas putem aplikacije za Android, agregatora vijesti Google News, kao i na društvenim mrežama Facebook, Twitter i Instagram. Prilikom preuzimanju teksta obavezno je navesti Danas.ba kao izvor, te dodati link na autorski članak.
