“Turska treba ubrzati pristupanje Bosne i Hercegovine u NATO savez”

Direktor “Instituta za historiju” Državnog univerziteta u Sarajevu, Sedad Bešlija, rekao je da je članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u ključno za smirivanje političkih tenzija u BiH, te je zatražio od Turske, druge najmoćnije članice NATO-a, da ubrza pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u.

Navodeći da Evropa želi kontrolisani haos u Bosni i Hercegovini, a ne demokratiju, Bešlija je upozorio da negativni događaji koji se mogu desiti neće biti ograničeni samo na BiH, već će se proširiti na ostale balkanske države i Evropu.

Kako je u entitetskoj skupštini Republike Srpske nedavno odlučeno da se nadležnosti zajedničkih institucija države Bosne i Hercegovine, poput Oružanih snaga, poreske uprave i institucija pravosudnog sistema, prenesu na entitetske institucije, pojedini analitičari zbivanja “smirivanje tenzija u BiH predlažu njenim ubrzanim priključenjem NATO savezu“.

Agresivna politika bosanskih Srba

Ocjenjujući razvoj događaja u Bosni i Hercegovini za turski dnevni list “YeniSafak“, direktor Instituta za historiju Državnog univerziteta u Sarajevu Sedad Bešlija kazao je da je Bosna i Hercegovina “suočena sa agresivnom politikom bosanskih Srba da razbiju državu, što se intezivno ubrzava u posljednjih 10 godina”

“Bosanski muslimani doživljavaju diskriminaciju. Srpska vladajuća stranka i srpski entitet ne želi da bosanska djeca u školama uče bosanski jezik, koji je jedan od najvažnijih elemenata njihovog identiteta, nego im u školske knjižice taj isti jezik upisuju kao “jezik Bošnjačkog naroda”. Pored toga, ne prihvataju ih niti kao Bošnjake, nego samo kao muslimane, time ih dodatno pokušavajući svesti isključivo na vjersku zajednicu bez države i identiteta”, kazao je Bešlija.

Važna uloga Turske

“Članstvo Bosne i Hercegovine u NATO savezu bit će ključno za smirivanje političkih tenzija u BiH. Poznata kao druga najjača članica NATO-a, uloga Turske je od velike važnosti u ubrzavanju pristupanja Bosne i Hercegovine NATO-u. Poznato je da članstvo u NATO-u moraju odobriti državne institucije Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu, političari iz entiteta Republika Srpska, koji su 2005. godine potpisali tranzicijski put Bosne i Hercegovine u NATO, danas se tome protive zbog uticaja Rusije“, navodi Bešlija u intervjuu za “YeniSafak“, te zaključuje:

“Stoga je veoma važno da Turska postavi uslov za održavanje referenduma, na kojem će se građani cijele Bosne i Hercegovine izjasniti da li je njihova zemlja za članstvo u NATO-u. Najmanje 65 posto građana BiH će reći da su za NATO. Prije referenduma, barem kratkoročno, do proljeća 2022. godine, mora se intervenisati da se NATO trupe rasporede na granicama Bosne i Hercegovine, jer članstvo u NATO-u BiH obezbjeđuje i političku stabilnost i ekonomski razvoj. Ovo će trenutno riješiti i problem migracije sve većeg broja stanovništva iz BiH u Evropu, te će biti osnova za stvaranje prosperitetnog okruženja za normalan život svih Bosanaca u svojoj zemlji. Uostalom, to se najbolje vidi na primjeru članstva Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Bugarske, Grčke i Albanije, ali ostaje i dalje pitanje zašto Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina još uvijek nisu članice NATO savza?”