Aktivisti za ljudska prava na Kosovu kritikuju plan Danske da stotine zatvorenika smjesti na Kosovu umjesto u svojoj zemlji. Radi se o zatvorenicima iz trećih zemalja koje bi trebalo deportovati nakon puštanja na slobodu.
“Neprihvatljivo je slati zatvorenike u druge zemlje“, rekao je Behxhet Shala, izvršni direktor NVO “Savjeta za zaštitu ljudskih prava i sloboda”, na danskom radiju. Prema međunarodnom pravu, pritvorenici imaju pravo da izdržavaju kaznu što bliže svojoj porodici.
Fatmire Haliti iz Kosovskog centra za rehabilitaciju žrtava torture ukazao je na loše uslove u zatvorima na Kosovu, koji uglavnom “ne zadovoljavaju ni međunarodne ni evropske standarde“. Haliti vidi značajan prostor za poboljšanje u kosovskim zatvorima, jer se oni “samo teško mogu porediti sa onima u Danskoj“.
Danski ministar pravde odbacio sve optužbe
“Tamo će važiti potpuno ista pravila kao u danskim zatvorima“, naglasio je Nick Hækkerup, dodajući da će “deportovani osuđenici moći da prime posjetioce, čak i ako će to svakako biti teško“.
U ponedjeljak su obje zemlje potpisale pismo namjere da Kosovo treba da primi prvih 300 zatvorenika, kojim je predviđeno da od 2023. oni budu zatočeni u zatvoru u Gnjilanu, 50 kilometara od Prištine.
Vlada Kosova će Danskoj obijezbediti odgovarajuće kapacitete, za koje će Kopenhagen plaćati Prištini 15 miliona eura godišnje tokom početnog perioda od pet godina. Uz to, tu je i “donacija” od 60 miliona eura za investicije u “zelenu energiju“.
Pratite nas putem aplikacije za Android, kao i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Za svako prenošenje sadržaja vijesti potrebno je zatražiti odobrenje - kontaktirajte nas.
